Poliklinika Beograd

Pregled fizijatra

Poliklinika Beograd
Poliklinika Beograd

Pregled fizijatra u lekarskoj ordinaciji Poliklinika Beograd

Fizijatrija – fizikalna medicina i rehabilitacija – bavi se dijagnostikom, lečenjem i prevencijom stanja koja utiču na pokretljivost i funkcionisanje tela. Pregled fizijatra predstavlja prvi i ključni korak u proceni i lečenju pacijenata sa hroničnim bolovima, povredama mišićno-koštanog sistema i neurološkim poremećajima.

U Lekarskoj ordinaciji Poliklinika Beograd posvećeni smo sveobuhvatnoj nezi koja spaja savremene dijagnostičke i terapijske metode, kako bi svaki pacijent postigao najbolje moguće rezultate.

Šta obuhvata pregled fizijatra?

Pregled fizijatra je temeljan proces u kome se procenjuju vaše zdravstveno stanje, fizička funkcija i sposobnost kretanja. Cilj je da se prepoznaju problemi koji ometaju svakodnevne aktivnosti i da se osmisli plan lečenja prilagođen baš vama. Evo šta vas očekuje tokom pregleda u Poliklinici Beograd:

  1. Anamneza – detaljan razgovor o vašem zdravstvenom stanju, istoriji bolesti, trenutnim tegobama i svakodnevnim navikama.
  2. Fizički pregled – procena opsega pokreta, mišićne snage, držanja, hoda i drugih relevantnih pokazatelja.
  3. Dijagnostički testovi – po potrebi rendgen, ultrazvuk, magnetna rezonanca ili druge slikovne metode, radi jasnije slike o stanju mišićno-koštanog sistema.
  4. Funkcionalna procena – provera sposobnosti da obavljate konkretne radnje poput hodanja, sedenja, stajanja i korišćenja ruku.
  5. Plan lečenja – na osnovu svih nalaza, fizijatar kreira individualni plan koji može obuhvatati fizikalnu terapiju, vežbe, lekove ili druge vidove lečenja.
Ko treba da poseti fizijatra?

Pregled fizijatra koristan je širokom krugu pacijenata sa raznovrsnim tegobama. Najčešća stanja i situacije u kojima se preporučuje poseta su:

  • Hronični bolovi Bol u leđima, vratu, ramenima, kolenima ili drugim delovima tela koji traje duže od šest nedelja.
  • PovredeSportske povrede, povrede na radu ili posledice nezgoda.
  • Neurološka stanja Moždani udar, multipla skleroza ili povrede kičmene moždine.
  • Ortopedski problemiArtritis, osteoporoza ili degenerativne bolesti zglobova.
  • Postoperativni oporavakRehabilitacija nakon operacija, naročito ortopedskih i neuroloških.
  • Poremećaji pokretaParkinsonova bolest, cerebralna paraliza ili distonija.

Značaj rane dijagnoze

Rano prepoznavanje i pravovremena intervencija presudni su za uspeh lečenja mnogih stanja. Kada se problem otkrije na vreme, veće su šanse za potpun povratak svakodnevnim aktivnostima, bez hroničnih bolova i komplikacija. Upravo zato pregled fizijatra omogućava da se tegobe prepoznaju i tretiraju pre nego što postanu ozbiljnije.

Proces pregleda fizijatra

Poliklinika Beograd

Prvi kontakt i anamneza

Na prvom pregledu fizijatar detaljno razgovara s vama o vašem zdravstvenom stanju i tegobama. Ova faza obuhvata:

  1. detaljno beleženje istorije bolesti,
  2. upoznavanje sa vašim svakodnevnim aktivnostima i načinom života,
  3. razgovor o ranijim tretmanima i lekovima koje ste koristili.

Fizički pregled

Fizički pregled podrazumeva procenu tela i načina na koji se krećete. Fizijatar posebnu pažnju posvećuje sledećim pokazateljima:

  1. držanje i simetrija tela,
  2. opseg pokreta u zglobovima,
  3. mišićna snaga i tonus,
  4. refleksi i senzorni odgovor.

Dijagnostička ispitivanja

U pojedinim slučajevima potrebna su dodatna ispitivanja kako bi se stanje pacijenta preciznije utvrdilo. U Poliklinici Beograd na raspolaganju su savremene dijagnostičke metode:

  1. Rendgen – procena koštanih struktura i otkrivanje eventualnih preloma ili deformacija.
  2. Ultrazvuk – uvid u stanje mekih tkiva, uključujući mišiće i ligamente.
  3. Magnetna rezonanca (MRI) – detaljan prikaz unutrašnjih struktura tela, koristan u dijagnostici složenijih stanja.
  4. Elektromiografija (EMG) – merenje električne aktivnosti mišića i nerava radi otkrivanja poremećaja nervnog sistema.

Izrada individualnog plana lečenja

Na osnovu svih prikupljenih podataka fizijatar kreira plan lečenja prilagođen vama. Takav plan može obuhvatati više pristupa:

  1. Fizikalna terapija – ciljane vežbe za poboljšanje pokretljivosti i jačanje mišića.
  2. Manuelna terapija – masaže i manipulacije koje smanjuju bol i poboljšavaju funkciju zglobova.
  3. Terapija toplotom i hladnoćom – tople ili hladne obloge za smanjenje upale i ublažavanje bola.
  4. Farmakoterapija – lekovi protiv bolova, upala ili mišićnih grčeva.
  5. Saveti za ergonomiju – preporuke o pravilnom držanju tela i tehnikama za obavljanje svakodnevnih aktivnosti bez opterećenja mišićno-koštanog sistema.

Uloga fizikalne terapije u rehabilitaciji

Fizikalna terapija je jedan od ključnih elemenata u rehabilitaciji pacijenata sa različitim stanjima. Njen cilj je da pacijentima pomogne da povrate funkcionalnost, smanje bol i poboljšaju kvalitet života. Izdvajamo nekoliko najvažnijih aspekata.

Vežbe snage i izdržljivosti

Vežbe snage osmišljene su tako da ojačaju mišiće koji podupiru zglobove i kičmu. Zahvaljujući njima pacijenti postižu bolju stabilnost i smanjuju rizik od povreda. Izdržljivost je jednako važna, jer omogućava obavljanje svakodnevnih aktivnosti bez preteranog zamora.

Fleksibilnost i pokretljivost

Fleksibilnost je sposobnost mišića i zglobova da se kreću kroz pun opseg pokreta. Redovne vežbe fleksibilnosti pomažu da se očuva pokretljivost i smanji ukočenost zglobova, što je posebno značajno za osobe sa artritisom i sličnim stanjima.

Posturalna kontrola

Pravilno držanje tela ključno je za smanjenje napetosti u mišićima i zglobovima. Fizijatar vas uči kako da održite ispravno držanje pri sedenju, stajanju i drugim aktivnostima, čime se predupređuju bolovi i povrede.

Tehnike opuštanja

Stres i napetost mogu pojačati bol i ukočenost. Uz tehnike opuštanja, poput dubokog disanja i meditacije, pacijenti smanjuju stres i poboljšavaju svoje opšte stanje.

Kako se pripremiti za pregled fizijatra

Poliklinika Beograd

Dobra priprema pomaže vam da iz pregleda izvučete maksimum. Evo nekoliko koraka koji će vam u tome pomoći:

  1. Pripremite dokumentaciju – ponesite sve relevantne medicinske izveštaje, rezultate testova i spisak lekova koje trenutno uzimate.
  2. Obucite se udobno – nosite odeću koja vam ne ograničava kretanje, jer fizijatar može obaviti fizički pregled i proceniti vaš opseg pokreta. Udobna odeća olakšava i izvođenje vežbi i manipulaciju tokom pregleda.
  3. Napravite listu pitanja – pre dolaska zapišite sve što želite da pitate fizijatra: od simptoma i mogućih uzroka problema do opcija lečenja. Tako ćete dobiti sve informacije potrebne za odluku o svom lečenju.
  4. Budite iskreni o simptomima – opišite svoje tegobe što detaljnije i bez ustručavanja. Precizan opis pomaže fizijatru da postavi tačnu dijagnozu i osmisli odgovarajući plan lečenja.
  5. Budite svesni svojih ograničenja – fizijatar vas može zamoliti da izvedete određene vežbe ili pokrete kako bi procenio vašu fizičku sposobnost. Slobodno recite ako pri tome osetite bol ili poteškoće.

Fizijatrijski pristup tretmanu

Fizijatrija počiva na holističkom pristupu lečenju, koji uzima u obzir ne samo fizičke simptome, već i emocionalno i socijalno blagostanje pacijenata. Izdvajamo ključne elemente tog pristupa.

Individualizovani planovi lečenja

Svaki pacijent je jedinstven, pa fizijatar osmišljava plan lečenja prilagođen vašim specifičnim potrebama i ciljevima. Takav plan može objediniti kombinaciju terapija, vežbi i drugih intervencija osmišljenih da vam pomognu da postignete najbolje moguće rezultate.

Interdisciplinarni tim

U Poliklinici Beograd fizijatri sarađuju sa stručnjacima iz drugih oblasti medicine kako bi pružili sveobuhvatnu negu. Ovakav interdisciplinarni pristup omogućava povezivanje različitih terapija i strategija lečenja, čime se povećava njihova efikasnost.

Edukacija pacijenata

Jedan od glavnih ciljeva fizijatrije jeste da pacijenti razumeju svoje stanje i mogućnosti lečenja. Fizijatar vam objašnjava kako da samostalno upravljate simptomima – kroz tehnike samopomoći, pravilnu ergonomiju i vežbe koje možete raditi kod kuće.

Fokus na prevenciju

Pored lečenja postojećih stanja, fizijatri se posvećuju i sprečavanju budućih problema. To može obuhvatati savete o promenama u načinu života, pravilnom držanju, ergonomskim prilagođavanjima na radnom mestu i drugim strategijama za smanjenje rizika od povreda i pogoršanja stanja.

Praktični saveti za očuvanje zdravlja

Pored pregleda i tretmana kod fizijatra, postoji mnogo načina na koje i sami možete doprineti svom zdravlju i sprečiti povrede. Evo nekoliko korisnih saveta.

Redovno vežbanje

Redovna fizička aktivnost ključna je za očuvanje pokretljivosti, jačanje mišića i poboljšanje opšteg zdravlja. Fizijatar može preporučiti vežbe prilagođene vašim potrebama i ciljevima. Kombinacija kardio treninga, vežbi snage i vežbi fleksibilnosti doprinosi boljem fizičkom stanju.

Pravilna ishrana

Ishrana igra važnu ulogu u očuvanju zdravog mišićno-koštanog sistema. Namirnice bogate kalcijumom, vitaminom D i omega-3 masnim kiselinama pomažu u održavanju jakih kostiju i smanjenju upala.

Ergonomija na radnom mestu

Pravilno uređeno radno mesto može značajno smanjiti rizik od povreda. To podrazumeva odgovarajuće podešavanje stolice, monitora i tastature, kao i pauze za istezanje tokom dugotrajnog sedenja. Fizijatar vam može dati savete o ergonomskim prilagođavanjima primerenim vašem radnom okruženju.

Tehnike opuštanja

Uvođenje tehnika opuštanja u svakodnevnu rutinu smanjuje stres i napetost, što pozitivno utiče na opšte zdravstveno stanje. Joga, meditacija i duboko disanje pomažu vam da se osećate opuštenije i usredsređenije.

Specijalizovane usluge u Poliklinici Beograd

Lekarska ordinacija Poliklinika Beograd nudi širok spektar specijalizovanih usluga prilagođenih potrebama naših pacijenata. Posvećenost kvalitetu i stručnosti garantuje da svaki pacijent dobija najviši nivo nege. Izdvajamo neke od usluga koje pružamo.

Sportska rehabilitacija

Sportska rehabilitacija je specijalizovana oblast fizijatrije usmerena na lečenje sportskih povreda i oporavak sportista. Naš tim radi sa sportistima svih nivoa kako bi im pomogao da se što pre vrate na teren uz smanjen rizik od ponovnih povreda. Programi se prilagođavaju potrebama svakog sportiste i obuhvataju procenu biomehanike i vežbe za poboljšanje performansi.

Rehabilitacija nakon povreda na radu

Povrede na radu mogu ostaviti dugoročne posledice na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Naši programi rehabilitacije osmišljeni su tako da zaposlenima pomognu da se bezbedno vrate na posao i smanje rizik od daljih povreda. To uključuje procenu radne sposobnosti, prilagođene vežbe i savete za ergonomiju na radnom mestu.

Terapija za starije osobe

Starije osobe se često suočavaju sa otežanom pokretljivošću i bolovima povezanim sa starenjem. Naš tim pruža specijalizovane tretmane za starije pacijente, uključujući programe za poboljšanje ravnoteže, jačanje mišića i očuvanje samostalnosti. Nudimo i savete za prilagođavanje životnog prostora, radi smanjenja rizika od padova i povreda.

Neurološka rehabilitacija

Neurološka rehabilitacija namenjena je pacijentima sa stanjima poput moždanog udara, multiple skleroze i povreda kičmene moždine. Naš tim primenjuje multidisciplinarni pristup kako bi poboljšao motorne funkcije i kvalitet života pacijenata sa neurološkim poremećajima.

Programi za upravljanje hroničnim bolom

Hronični bol može značajno narušiti kvalitet života. Naši programi za upravljanje hroničnim bolom objedinjuju različite terapijske pristupe kako bi se bol smanjio, a funkcionalnost poboljšala. Oni mogu obuhvatati fizikalnu terapiju, farmakoterapiju i edukaciju o tehnikama samopomoći.

Često postavljana pitanja o pregledu fizijatra

Koja je razlika između fizijatra i fizioterapeuta?

Fizijatar je lekar specijalizovan za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, koji dijagnostikuje i leči širok spektar stanja mišićno-koštanog i neurološkog sistema. Fizioterapeut je stručnjak koji sprovodi fizikalnu terapiju i vežbe kao deo rehabilitacije, najčešće prema planu koji je odredio fizijatar.

Koliko traje pregled fizijatra?

Pregled obično traje od 30 minuta do sat vremena, u zavisnosti od složenosti stanja i obima potrebne procene. Tokom pregleda fizijatar obavlja detaljnu procenu i sa vama razgovara o simptomima i ciljevima lečenja.

Da li je potrebna uputnica za pregled fizijatra?

U većini slučajeva uputnica nije potrebna, ali to može zavisiti od vašeg zdravstvenog osiguranja. Preporučujemo da nas kontaktirate kako biste dobili tačne informacije o potrebnoj dokumentaciji.

Da li je pregled fizijatra bolan?

Pregled je po pravilu bezbolan, ali pojedini testovi i procene mogu izazvati blagu nelagodnost, naročito ako se odnose na već osetljiva ili bolna područja. Naš tim trudi se da nelagodnost tokom pregleda svede na najmanju moguću meru.

Koliko često treba da posećujem fizijatra?

Učestalost poseta zavisi od vašeg stanja i plana lečenja. Nekim pacijentima dovoljne su povremene posete radi procene i prilagođavanja terapije, dok drugima više odgovaraju redovne posete u okviru dužeg programa rehabilitacije.

Opširnije

Fizijatrija kao medicina pokreta i funkcije

Fizikalna medicina i rehabilitacija, odnosno fizijatrija, ne bavi se izolovanim simptomom bola već funkcijom tela kao celinom, pa pregled fizijatra predstavlja prvi i ključni korak u proceni pacijenata sa hroničnim bolovima, povredama mišićno-koštanog sistema i neurološkim poremećajima. Za razliku od pristupa koji se zaustavlja na uklanjanju tegobe, fizijatar pita zašto je funkcija narušena i tek na osnovu tog odgovora gradi terapiju, jer privremeno ugašen bol bez otklonjenog uzroka po pravilu se vraća. Upravo zato se ne posmatra samo mesto koje boli, već način na koji telo stoji, kreće se i podnosi opterećenje, budući da uzrok tegobe često leži daleko od tačke u kojoj se ona oseća. Po modelu zapadnoevropskih klinika, rehabilitacija počinje preciznom procenom funkcije, a ne unapred zadatim setom vežbi.

Prepoznavanje pacijenata kojima je fizijatar potreban

Krug pacijenata kojima koristi pregled fizijatra širi je nego što se na prvi pogled čini, jer stanja koja deluju nepovezano često dele isti koren u poremećaju kretanja i držanja. Pregled se preporučuje kod hroničnih bolova u leđima, vratu, ramenima i kolenima koji traju duže od šest nedelja, kod sportskih povreda, povreda na radu i posledica nezgoda, ali jednako i kod neuroloških stanja poput moždanog udara, multiple skleroze ili povreda kičmene moždine. Tu su i ortopedski problemi poput artritisa i osteoporoze, postoperativni oporavak nakon ortopedskih i neuroloških zahvata, kao i poremećaji pokreta poput Parkinsonove bolesti. Pošto se iza različitih dijagnoza krije isto pitanje izgubljene funkcije, fizijatar je upravo onaj lekar koji te niti povezuje i sprečava da pacijent bude rasut između specijalnosti bez jedinstvenog plana.

Anamneza i fizički pregled kao osnova procene

Pregled fizijatra počinje detaljnim razgovorom o zdravstvenom stanju, istoriji bolesti, trenutnim tegobama, svakodnevnim navikama i ranijim terapijama, jer upravo ti podaci usmeravaju sve što sledi. Nakon razgovora dolazi fizički pregled tokom kojeg se procenjuju držanje i simetrija tela, opseg pokreta u zglobovima, mišićna snaga i tonus, kao i refleksi i senzorni odgovor. Svaki od ovih pokazatelja nosi konkretan podatak, pa odstupanje u držanju ili ograničen opseg pokreta postaje trag koji upućuje na izvor problema, a ne tek uzgredni nalaz. Što je ova početna procena temeljnija, to je dalja dijagnostika ciljanija, čime se izbegava nepotrebno ispitivanje i suvišno opterećenje pacijenta.

Funkcionalna procena sposobnosti kretanja

Ono što fizijatrijsku procenu razlikuje od pregleda koji se završavaju na nalazu jeste provera kako pacijent obavlja konkretne svakodnevne radnje, poput hodanja, sedenja, stajanja i korišćenja ruku. Ova funkcionalna procena ima jasnu posledicu, jer plan lečenja ne nastaje iz apstraktnog nalaza, već iz stvarnih ograničenja sa kojima se pacijent suočava svakog dana. Kada se tačno zna šta pacijent ne može da uradi i zbog čega, terapija dobija merljiv cilj kojem teži i prema kome se kasnije proverava napredak. Time se rehabilitacija usmerava ka vraćanju upravo one funkcije koja pacijentu najviše nedostaje, umesto ka uopštenom i neodređenom poboljšanju stanja.

Dijagnostička ispitivanja koja potvrđuju uzrok

Kada klinički pregled ukaže na mogući izvor tegobe, fizijatar po potrebi poseže za dodatnim ispitivanjima kako bi se stanje preciznije utvrdilo, oslanjajući se na savremene dijagnostičke metode. Rendgen omogućava procenu koštanih struktura i otkrivanje preloma ili deformacija, ultrazvuk daje uvid u stanje mekih tkiva poput mišića i ligamenata, magnetna rezonanca pruža detaljan prikaz unutrašnjih struktura u složenijim slučajevima, dok elektromiografija meri električnu aktivnost mišića i nerava i otkriva poremećaje nervnog sistema. Pošto se izbor metode prilagođava konkretnoj kliničkoj sumnji, dijagnostika ostaje ciljana umesto nasumična, čime se skraćuje put od sumnje do potvrđene dijagnoze. Posledica takvog pristupa jeste pouzdanija dijagnoza i terapija usmerena na stvarni uzrok, a ne na njegovu posledicu.

Izrada individualnog plana lečenja

Na osnovu svih prikupljenih podataka fizijatar oblikuje plan lečenja prilagođen pojedincu, jer isti nalaz kod dva pacijenta retko zahteva istu terapiju. Takav plan može objediniti fizikalnu terapiju kroz ciljane vežbe za pokretljivost i jačanje mišića, manuelnu terapiju koja smanjuje bol i poboljšava funkciju zglobova, terapiju toplotom i hladnoćom za smirivanje upale, farmakoterapiju protiv bolova i mišićnih grčeva, kao i savete o ergonomiji svakodnevnih aktivnosti. Zato što se terapija zasniva na utvrđenom uzroku i prilagođava konkretnom pacijentu, ona deluje pouzdanije i sa manje izlišnih koraka koji ne donose olakšanje. Praćenjem napretka plan se vremenom prilagođava, jer se telo na terapiju ne odaziva uvek istim tempom.

Uloga fizikalne terapije u rehabilitaciji

Fizikalna terapija jedan je od nosećih elemenata rehabilitacije, jer pacijentu vraća funkcionalnost, smanjuje bol i poboljšava kvalitet svakodnevnog života. Vežbe snage jačaju mišiće koji podupiru zglobove i kičmu, pa bolja stabilnost neposredno smanjuje rizik od ponovnih povreda, dok izdržljivost omogućava obavljanje dnevnih aktivnosti bez preteranog zamora. Vežbe fleksibilnosti čuvaju pun opseg pokreta i smanjuju ukočenost, što je naročito značajno kod artritisa, a posturalna kontrola umanjuje napetost u mišićima i zglobovima i tako predupređuje nove bolove. Pošto stres i napetost dodatno pojačavaju bol i ukočenost, tehnike opuštanja poput dubokog disanja zaokružuju terapiju delujući i na ono što telo opterećuje iznutra.

Značaj rane dijagnoze i prevencije

Rano prepoznavanje i pravovremena intervencija presudni su za uspeh lečenja, jer kada se problem otkrije na vreme, veće su šanse za potpun povratak svakodnevnim aktivnostima bez hroničnih bolova i komplikacija. Što se tegobe duže zanemaruju, to lakše prerastaju u trajna stanja koja zahtevaju dužu, složeniju i neizvesniju rehabilitaciju. Zbog toga se fizijatrija ne zaustavlja na lečenju postojećih problema, već se podjednako posvećuje sprečavanju budućih, kroz savete o načinu života, pravilnom držanju i ergonomskim prilagođavanjima na radnom mestu. Time pregled fizijatra postaje i preventivni alat, budući da pravovremena procena danas sprečava ozbiljnija ograničenja pokreta sutra.

Holistički i interdisciplinarni pristup pacijentu

Fizijatrija počiva na holističkom pristupu koji uzima u obzir ne samo fizičke simptome već i emocionalno i socijalno stanje pacijenta, jer oporavak zavisi od čoveka kao celine, a ne od jednog zgloba ili mišića. Fizijatri po pravilu sarađuju sa stručnjacima iz drugih oblasti medicine, pa interdisciplinarni pristup povezuje različite terapije i povećava njihovu zajedničku efikasnost. Značajan deo procesa čini i edukacija pacijenta, kako bi razumeo svoje stanje i naučio da samostalno upravlja simptomima kroz pravilnu ergonomiju i vežbe koje može izvoditi kod kuće. Pošto pacijent koji razume šta mu se dešava aktivnije učestvuje u sopstvenom lečenju, rezultati su trajniji, a saradnja sa medicinskim timom doslednija i uspešnija.

Specijalizovani programi rehabilitacije

Pošto se potrebe pacijenata bitno razlikuju, fizijatrijska nega se najčešće organizuje kroz programe prilagođene konkretnim životnim situacijama. Sportska rehabilitacija usmerena je na oporavak nakon povreda i bezbedan povratak aktivnosti, rehabilitacija nakon povreda na radu na vraćanje radne sposobnosti, dok terapija za starije osobe naglašava ravnotežu, snagu i očuvanje samostalnosti. Neurološka rehabilitacija namenjena je pacijentima nakon moždanog udara i kod drugih neuroloških stanja, a programi za upravljanje hroničnim bolom objedinjuju više pristupa kako bi se bol smanjio, a funkcionalnost poboljšala. Time se ista struka razgranava u ciljane celine, jer sportista, pacijent posle operacije i starija osoba ne mogu krenuti istim putem oporavka.

Sveobuhvatna i povezana fizijatrijska nega

Vrednost fizijatrijskog pregleda na kraju zavisi od toga koliko su procena, dijagnostika, terapija i praćenje povezani u jedinstven proces, a upravo na tome počiva rad Poliklinike Safe Beograd. Pošto se savremene dijagnostičke metode, individualno planiranje terapije i interdisciplinarna saradnja odvijaju na jednom mestu, pacijent ne gubi vreme i nalazi se u kontinuiranom toku zbrinjavanja u kome ništa ne ostaje nepraćeno. Posvećenost stručnom radu, savremenoj opremi i pažljivom odnosu prema svakom pacijentu znači da se put od prvog pregleda do oporavka prelazi pouzdano i bez nepotrebnih zastoja. Zato i jeste cilj da fizijatrijska nega bude dostupna, efikasna i prilagođena svakom pacijentu, sa težnjom da se vrate pokretljivost, samostalnost i kvalitet svakodnevnog života.

Kontaktirajte nas

Poliklinika Beograd
Lekarska ordinacija Beograd

Olge Jovanović 18, Beograd

Zakaži pregled